• Članci
Mikić, V.: „Razvojni programi za pogranična područja Hrvatske“, časopis „Građevinar“, Science Citation Index Expanded (SciSearch) i Journal Citation Reports/Science edicion), 2010.g., vol. 62 br. 2., str.: 123-131. ISSN: 0350-2465, UDK 624+69(05)=862.
Uključivanjem Hrvatske u Europsku Uniju intenzivira se značenje regionalnog razvitka. Oko ideje regionalnog povezivanja strukturiraju se aktivnosti u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju, posebno graničnih prostora, u cilju harmonizacije europskog prostora. Prikazani projekti i programi inicijalne su teme budućeg prekograničnog razvoja u sklopu inicijative Interreg. Projekti predstavljaju strukturne zahvate kojima se otvaraju nove mogućnosti razvoja u regijama Gorskog kotara i Podravine. Priloženi tekst razmatra pitanja na kojima surađuju tehničke, društvene i humanističke znanosti. U tom je okviru ostvaren uzoran pregled problematike regionalnog razvoja u pograničnim regijama, kao zajedničkog projekta navedenih disciplina. Važnost takovih teoretskih razmatranja za praktičnu primjenu ne može se dovoljno naglasiti.
Mikić, V.: „Crteži arhitekta Josipa Pičmana“, časopis „Prostor“, Art and Humanities Citation Index (A&HCI) - Web of Science (Wos), 2009.g., vol. 17., br. 38., str.: 298-313. ISSN: 1330-0652, UDK 71/72.
U prilogu su po prvi put predstavljeni i interpretirani crteži arhitekta Josipa Pičmana (1904.-1936.) iz obiteljske Zbirke izložene na retrospektivnoj izložbi autora u Muzeju arhitekture u Zagrebu 1998. godine. Vrijeme nastanka crteža većinom je nepoznato osim u posljednjim radovima, na brojnim fantazmagorijama i maskama gdje nalazimo točne datume nastanka. Ova studija prilog je izradi monografije o autoru i njegovu djelu sedam desetljeća nakon tragične smrti. Poznat po četiri izvedena objekta i tridesetak projekata među kojima su osvojeni natječaji, studije, i sl. Pičman ne prestaje privlačiti interes, a posebno arhitekata. Njegovi arhitektonski projekti nadahnuti su velikom stvaralačkom snagom i svaki od njih nosi komponente modernog arhitektonskog izraza, te i dan danas ostaju najživotniji poticaj novom vremenu.
Mikić, V.: „Zajednički projekti arhitekata Seissela i Pičmana. Uz Seisselovu skicu «Putujući grad» iz 1932. godine“, časopis „Prostor“, Art and Humanities Citation Index (A&HCI) - Web of Science (Wos), 2010.g., vol. 18., br. 40., str.: 348-359. ISSN: 1330-0652, UDK 71/72.
Crtež Josipa Seissela «Putujući grad», upućen 1932. godine Josipu Pičmanu kao prijedlog za Comité International pour la Résolution des Problems de l Architecture Contemporanie (CIRPAC), povod je prikazu suradnje ovih dvaju arhitekata. Njihova zajednička djela od posebne su važnosti unutar opusa hrvatske moderne. Vrijeme je da se djelo arhitekta Seissela sagleda i na način koji nije vezan samo za praksu arhitekture, pokazujući pritom da je njegov opus širi i sliženiji od izdvojenih tehničkih, znanstvenih i humanističkih klasifikacija.
V. Mikić(2004.): Značenja arhitektonskog detalja u djelima Viktora Kovačića, Peristil, br. 46; str. 119-126.
Tekst je kreativna naznaka široke teme o suštinskoj ulozi, smislu i životu detalja u arhitektonskom stvaralaštvu, te on implicira i daljnje teorijsko razlaganje autorice. Autorica je s mjerom odabrala način svoje interpretacije vjerojatno s namjerom da potakne interes za ovu, u nas rijetku temu i rijedak način iskazivanja, pa je ovaj način vrijedan prilog našoj oskudnoj teoriji arhitekture. Od sjajno zamijećenih detalja na Kovačićevim djelima, te znalačke usporedbe s bečkim sececojskim wagnerijanskim primjerima, autorica naznačuje mogući pristup studiji detalja u integritetu objekata općenito, kao ključnog često prikrivenog i decentnog nositelja osnovne prostorne misli, naznačujući da arhitektonski elementnije njen interes u formalnom smislu, već njegov „duhovni nabojkoji ga oslobađa kao kreaciju“ u osobnom autorovom rukopisu utkanom u kontekst određenog kulturološkog kruga po kojemu sam detalj postoji, ali komjemu i sam detalj daje ključna duhovna obilježja kao graditelj bitnih rahitektonskih odnosa i estetskog pokazivanja. Ovim tekstom autorica također daje poticaj za specifičniju studiju o Kovačićevu djelu u složenom kontekstu europskog prostora prijelaza stoljeća, kojegajoš ni izdaleka nismo ispunili. Tekst doc.dr.sc. Vesne Mikić vrlo je jasno i sažeto napisan, primjereno dokumentiran (bilješke, literatura, sažetak) i ilustriran, pa ga svakako preporučam za objavljivanje u časopisu „Peristil“ kao vrijedan prilog našoj teoriji arhitekture. (iz recenzije dr.sc.Tomislava Premerla)
V. Mikić(2003.): Klasicizirajući element u modernom, „Prostor”, 11(2/26/);str. 137-144, Zagreb
Autorica ispituje i teoretizira stvaralački put moderne arhitekture ka čistoj formi i oblikovanju novog „stila”, na kojem je putu bila neizbježna priklonjenost klasici arhitekture u teorijskom smislu, što je napokon i vidljivo u djelima moderne. Autorica uspješno pokazuje da danas modernu možemo prosuđivati shvaćajući klasičnost kao povijesnu konstantu stvaralaštva. Tim su načinom, iako ne eksplicite, tražili i protagonisti moderne. Interesantno je autoričino posezanje do klasicizma prve polovine 19. stoljeća i početka industrijske arhitekture, koju karakterizira dosljednost i strogost forme koja izvire upravo iz klasicizma.
V. Mikić(2004.): Klasičnost Ulrichova moderniteta, „Prostor” 12(1/27/), Zagreb
Članak doc.dr.sc. Vesne Mikić sustavno je teorijsko razmišljanje i razglabanje Ulrichova djela - nositelja moderniteta kao kontinuiteta klasičnosti u hrvatskoj arhitekturi. Autorica objašnjava te pojmove i stavlja ih u relaciju u kojoj na svoj način tumači temelje moderne arhitekture u Hrvatskoj. Ulrichovim djelom uspijeva pokazati kako je modernizam moramo prihvatiti klasičnost kao prikladan izbor vremena u težnji za pročišćenjem formi na putu ka modernizmu. Sve svoje teze autorica razlaže komparativnom metodom, kako Ulrichova djela, tako i djelima svjetske arhitekture. Ovim načinom autorica pokazuje modernitet kao povijesnu konstantu stvaralaštva.
Goss, V.P.; Mikić, V.: “Three Miniatures on the Assigned Theme – Jakob, Jelena, Bogdan”, časpois «Studia mythologica Slavica», 2010, XIII , Zalozba ZRC Ljubljana, ISSN 1408-6271
Building upon the research of cultural anthropologistic and linguists in the area of the Southern Slavs, in particular inCroatia and Slovenia, the autors offers three exsamples of so far unnoticed paradigms of the «mythical landscape», and link them to the phenomenon of the cultural landscape and its creation, as seen by the field of the history of visual art.
Mikić, V.: „O evoluciji klasičnosti moderniteta od Schinkela do Kovačića i Pičmana“ 2009.g.,Radovi Instituta za povijest umjetnosti, BHA Bibliography of the History of Art, Vandoeuvre-les-Nancy Cedex, Francuska / Santa Monica. Cal. USA. br.33., str. 283-294. ISSN: 0350-3437, UDK 7.0/77.
Na tri primjera iz Berlina, Zagreba i Sarajeva, autora K. F. Schinkela, V. Kovačića i J. Pičmana, koji obuhvaćaju vremenski raspon od 1816. do 1934. razmatra se kako se modernitet razvija u oslonu na postulate klasične arhitekture, oprimjerene u klasicizmu. Početak tog procesa predstavlja djelo K. F. Schinkela, dok su ostali primjeri izabrani oslonom na ocjenu važnosti osobnih doprinosa V. Kovačića odnosno J. Pičmana tom procesu u zagrebačkoj arhitekturi. Teza se potkrjepljuje projektima za javne prostore, trgove, parkove, dakle, urbanističko-arhitektonske cjeline koje pripadaju najvišim zadaćama arhitekture. Komparacijom se potvrđuje da temeljni postulati unatoč stilskim razlikama osiguravaju evoluciju od klasicizma do internacionalnog stila i da je klasicizam inherentan modernizmu.
• Simpoziji, konferencije
Mikić, V.: „Urbane vile u Zagrebu između dva svjetska rata”, predavanje na: „8. kongres U.I.F.A. u Washingtonu DC”, SAD, tema kongresa: „Housing, an international issue“, Svjetski kongres žena arhitekata, 1988.g.
Održano predavanje o svjetskom dosezina arhitekture ekskluzivnih vila Hrvatske moderne u Zagrebu. Moderni dosezi posebno se ogledaju u razumijevanju univerzalnih dosega koji se ne odriču lokalne kulture i tradicije, u shvačanju mjesta, posebno čitljive u intrerpretavciji materijala,svjetla, klime, reljefa.
Mikić, V. i Filep, S.: :“Prezentacija projekta HyCro-Croatia“. Međunarodna konferencija „Urbanizam na granici“, „Gradovi, arhitektura i društvo“, 3.11.2006. Venecija, Palača Zorzi. Pozvano predavanje.
Projekt Hiper Hrvatska¸ unutar nastavnog programa arhitektonskog fakulteta(Hyper Croatia- Globalno u lokalnom i obratno) sadrži dugoročno istraživanje prostora i kulture, kontinentalne Hrvatske, te određivanje njezina mjesta u europskoj kulturi na osnovi potencijala održivog razvoja i prepoznatljivosti regija. Svaka regija ima svoju lokalnu specifičnost, arhitektonski vokabular, kulturološke karakteristike koje je nužno detektirati kako bi se mogle vrednovati, a zatim koristiti kao podlogu za suvremenu arhitekturu, pri tome treba izbjeći konvencionalno tumačenje tradicionalnog i lokalnog.
Vrijednost projekta je u upoznavanju studenata arhitekture o vrijednostima hrvatskih regija i nastojanjima njihove sanacije uz profesionalno vrednovanje i ugrađivanje tradicionalnih vrijednosti u nova arhitektonsko-urbanistička rješenja.
Mikić, V.: „Interreg” projects of sustainable development, and education of students of architecture” Fifth International Conference on Sustainable Architecture and Urban Development
3-5 November, 2009. Volume of CSAAR Transactions on the Built Environment (ISSN 1992-7320), Tripoli. Abstract: Croatian border areas have great potentials for development owing to the favourable procedures of candidacy for Interreg, the non-repayable loans from the pre-accession funds of the European Union, allocated for the cross-border cooperation. Under these conditions the process of the cross-border cooperation paved the way to a number of incentive projects in the Croatian economy. The process is based on sustainability aimed at reducing economic and social differences among the European regions that emerged as a result of the establishment of the integrated European market.
Mikić, V.: „Interreg“ projekti održivog razvoja regija i edukacija studenata arhitekture”, predavanja održano na: 2.međunarodna konferencija Mošćenice, 23. i 24. listopada 2009, Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja u primirsko-goranskoj županiji“, „Ekovast“,. Zbornik, ISBN 978-953-97540-1-1; str.51-54.
Hrvatski granični prostori imaju veliku šansu za razvoj zahvaljajući postupcima kandidiranja za nepovratna financijska sredstava iz predpristupnih fondova Europske Unije „Interreg“, namijenjena za prekograničnu suradnju. U tim okolnostima, proces prekogranične suradnje omogućio je niz poticajnih projekata u hrvatskom gospodarstvu. Procesi su temeljeni na održivosti a koja ima za cilj smanjenje gospodaskih i socijalnih razlika europskih regija nastalih nakon stvaranja jedinstvenog tržišta.
Programi u regijama Gorsko kotara i Podravine izviru iz pedagoških programa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odvijali su se u tri pripremne faze kroz višeslojan proces podučavanja o očuvanju regionalne kulture u suvremenim okolnostima. Regionalna kultura mišljena je u vitalitetu Ricoeurove misli 60-tih godina i njezine kasnije arhitektonske kritičke interpretacije kulturnog identiteta Kennetha Framptona.
Mikić, V.: Svojstva arhitektonskog detalja u djelima V. Kovačića” predavanjeodržano na: „Viktor Kovačić- život i djelo“, Simpozij HAZU, 1994. „Zbornik „Viktor Kovačić život i djelo“, 2003.g. HAZU, ISBN: 953-154-026-8; str.301-312.
Autorica je s mjerom odabrala način svoje interpretacije vjerojatno s namjerom da potakne interes za ovu, u nas rijetku temu i rijedak način iskazivanja, pa je ovaj način vrijedan prilog našoj oskudnoj teoriji arhitekture. Od sjajno zamijećenih detalja na Kovačićevim djelima, te znalačke usporedbe s bečkim sececojskim wagnerijanskim primjerima, autorica naznačuje mogući pristup studiji detalja u integritetu objekata općenito, kao ključnog često prikrivenog i decentnog nositelja osnovne prostorne misli, naznačujući da arhitektonski elementnije njen interes u formalnom smislu, već njegov „duhovni nabojkoji ga oslobađa kao kreaciju“
Mikić, V i Filep,S.: predavanje: „Aspekti javnog prostora u projketima Filep-Mikić“, „Javni prostor“, Internacionalna konferencija, 1996. Zagreb, u organizaciji redakcije ČIP-a.
U predavanju je problematizirano kreiranje javnih prostora unutar novih stambenih aglomeracija i geneza mogućih tipova. Posebno se elaborira novi javni prostor građen unutar natječaja za novo stambeno naselje Kajzeriva na tragu srodnog Cvjetnog naselja sa sjeverne strane Save kao i njegova geneza vezana za aktivni prostor Save unuter šireg prostora grada Zagreba.
Mikić, V.: predavanja: „Modernitet hrvatske arhitekture u djelu Antuna Ulricha“, „Hrvatska arhitektura u xx. stoljeću“ Znanstveni skup, Matica hrvatska, Zagreb, 8-10.studenog 2007.g. „Zbornik; ISBN: 978-957-150-871-1. „Hrvatska arhitektura xx stoljeća“ 2009.g., str.:97-110
Teza o klasičnosti opusa arhitekta Antuna Ulricha dan je u širem kontekstu klasičnosti zagrebačke škole arhitekture koja postaje njena paradigma. Svojom strukturom i angažmanom zagrebačka škola postaje pojam duboko ukorijenjen u širi kulturni prostor. Ulrich je u hrvatskoj arhitekturi jedan od ključnih promicatelja moderne, u kojoj je aktivno prisutan od 1928. godine, otkad datira zgrada Veslačkog kluba „Uskok” na Savi kao njegov prvi realizirani objekt. Predstavnik je generacije šezdesetak hrvatskih arhitekata koji su stvarali između dva rata i označili hrvatsku arhitekturu vrijednostima novog vremena s potpuno europskim ozračjem. Ulrichov je modernizam klasičan u smislu pročišćenosti i težnji prema čistim oblicima. Klasičnost kao odlika pokreta moderne izrasta iz kompleksa fin de sieclea i teži modernitetu. Na temeljna pitanja arhitekture koja su se aktualizirala nakon fin de sieclea, svojom je disciplinom mogla odgovoriti samo klasika. Klasičnost je usmjerena prema idejnoj mjeri savršene umjetnosti, ali ne formalnim elementima nego svladavanjem strukture proporcijom, i to ne radi stilske oznake već radi njezine umješnosti da koncepte sredi u arhitektonski oblik, da odgovori na temeljna pitanja racionalne arhitekture, na tektoniku, geometriju, proporciju, ritam i način gradnje.
Mikić, V.: „Intervencije na industrijskoj baštini Zagreba unutar pedagoških programa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu“, Međunarodna konferencija o industrijskoi baštini, RIJEKA I BRODOGRAĐEVNO NASLIJEĐE: jučer-danas-sutra, Rijeka, Hrvatska, 22.-23. travnja 2010.
Paromlin(1907/08), Strojarnica Državne Željeznice 1894. i Nada Dimić(tvornica Penkala 1908.) objekti su na prijelazu iz starog gradskog tkiva u novi gradski forum. Tvornički su objekti 19 stoljeća koji odlućujuće sudjeluju u slici grada koje današnji Zagreb spoznaje kao prostor svog novog središta. Stalnim zanemarivanjem postao je prepreka spajanju povijesnog središta grada sa kompleksom metropolskog središta Zagreba.
„Treći kongres povijesničara umjetnosti Hrvatske“, Sekcija: „Poruke prostora“. 25.studeni, 2010.Organizator i voditelj: Prof. Dr. Sc. Vladimir P. Goss, Filozofski fakultet u Rijeci. Komentator i voditelj diskusije: Akademik Prof. Dr. Sc. Radoslav Katičić, Sveučiliste u Beču.
Izlaganja: Osam izlaganja. Prof. Dr. Sc. Vesna Mikić, d.i.a.: Projekt HiperHrvatska (HiCro) - kontinentalna Hrvatska
Projekt HiperHrvatska (HiCro) u okvirima pedagoškog prograna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu istražuje višeslojnost, višedimenzionalnost i multiperspektivnost procesa u okviru očuvanja tradicijske baštine i održivog razvoja prirodnog i kulturnog prostora i kulture regionalne Hrvatske. Teoretski dio SAeme „prepoznatljivost regije“ istražuje se na temelju postojeće literature, dok se praktični dio bazira na izabranim lokalitetima gdje se provode detaljne prostorno-programske i urbanističko-arhitektonske studije(„case studies“). Osnovni cilj projekta je postaviti istraživački model po kojem će se sistemski mapirati i valorizirati sve postojeće(prirodne) i stvorene(kulturne) vrijednosti. Interesna područja projekta su osobito ona gdje postojeće vrijednosti u prostoru nisu sistemski obrađene i kanalizirane u smjeru održivosti ekološkog sustava u toku.
• Knjige, uredništvo, skripte
Autorica je znanstvene knjige:
Arhitekt Antun Ulrich, Klasičnost moderne, Naklada Jurčić, Zagreb, 2002. ISBN 953-6462-55-9.
Iz recenzije dr.sc. Olge Maruševski: U knjizi Vesne Mikić prikazano je za arhitekturu izuzetno kompleksno vrijeme dvaju stoljeća u kojima paralelno djeluju struje klasicizma i romantizma i tradiranja početkom 20.st. Ne ograničuje se samo na njihove stilske pojavnosti nego na strukturalne promjene pri čemu sustavno prati onu kojom će potvrditi tezu o klasičnosti moderne arhitekture. Njezino je istraživanje tim zanimljivije što proces nastoji prikazati na osobnosti samo jednog autora, Antuna Ulricha, a time ujedno otvara moguću temu o uvođenju klasičnog diskursa u valorizaciji hrvatske moderne arhitekture.
Uredništvo:
Član uredništva arhitektonskog časopisa „Arhitektura“ 1995-1999 g.
Glavna urednica knjige:«Studij arhitekture - izbor studentskih radova AF-a 2001/02», Izdavač: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003., ISBN 953-6229-26-9.
Iz recenzije prof. Ivana Crnkovića: „Izbor studentskih radova 2001/2002” daje uvid u nastavni program Arhitektonskog fakulteta s naglaskom na studentskim radovima. Profilacija Škole koja se iz toga iščitava označava pripadnost srednjeuropskim arhitektonskim školama. Nastava se usklađuje s aktualnim stremljenjima u arhitektonskoj stvarnosti i određuje se aktivno prema istraživanjima novih metoda edukacije. Cilj joj je homogena i harmonična nastava, u kojoj se na koncepcijskom i provedbenom planu podrazumijeva povezanost apstraktnoga i znanstvenoga s materijalnim i iskustvenim.Ova knjiga predstavlja važan dokument u smislu pozicioniranja škole i njenoga snažnog utjecaja na oblikovanje očekivanog profila stručnjaka – arhitekta.
Glavna urednica zbornika:
Facta Architectonica1, Zbornik stručnih radova nastavnika AF-a, 2000.-2011. Izdavač: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., ISBN 978-953-6229-83-3.
predavanje iz kolegija na web stranice AF-a, kao nastavni tekst koji je pozitivno ocijenjen od stručnog povjerenstva.
Mikić, V. (2007) kolegij: „Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka“.
Mikić, V. (2009) kolegij: „Suvremena arhitektura u regiji“
Skripta internacionalne ljetne škole arhitekture Hicro-Croatia 2005/06., Podravina AF-a (tehnička realizacija: Net.Studio Aranea).
Skripta internacionalne ljetne škole arhitekture Hicro-Croatia 2006/07. Identitet Gorskog kotara i Gacke, AF-a (tehnička realizacija: Net.Studio Aranea).
Skripta ljetne škole arhitekture Hicro-Croatia, 2008/09. Identitet općine Skrad AF-a (tehnička realizacija: Net Studio Aranea)
• Znanstveni projekti
Od 1990.-95. godine sudjeluje kao znanstveni asistent (pod matičnim brojem 114870) na znanstvenom projekt „Analiza i smjernice arhitektonsko-prostornih koncepcija u turizmu na tlu Hrvatske”, nosilac kojeg je bio prof.dr.sc. Miroslav Begović. Projekt je nastavljen od 1997. u kojem je pristupnica i dalje sudjelovala (šifra projekta 101-117) sa samostalnom dionicom „Mogućnost turističkog razvoja na području Gorskog Kotara”.
„Romanika u međuriječju Save i Drave i europska kultura” (MZOS No. 009-1300623-0946 Voditelj: dr.sc. red.prof. u trajnom zvanju Vladimir Peter Goss, Filozofski fakultet u Rijeci.Istraživači: izv.prof.dr.sc. Vesna Mikić, dr.sc. Goran Jakovljević, zn.novak Maja Cepetić, zn.novak Danko Dujmović, zn.novak Vjekoslav Jukić
Percepcija „povijest i povijesno-kulturnog isčitavanja pejzaža“ kroz suvremenost. Isičitvanje je ugrađeno u edukacijski proces unutar projekta Hicro i ljetnih škola na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te se kroz razumijevanje i suvremeno povijesno čitanje ugrađuje u znanstveni projekt.
|